Evropom se širi opasni parazit iz Afrike
Slatkovodni puževi mogu imati malenog parazita, crva koji živi u njima. Ne bi to bila tako loša vest da nije činjenice da taj crv može da zarazi ljude, a u porastu je u brojnim turističkim destinacijama, upozorili su naučnici. Podaci, koje je objavio Telegraph, govore da je broj britanskih putnika koji su sa sobom s putovanja, osim suvenira, doneli i ovog parazita, rekordno visok.
Maleni crv, vrsta krvavog metilja, probija se kroz ljudsku kožu gde zatim otpušta hiljade jajašaca koja se mogu širiti telom inficirajući vitalne organe, što rezultira bolešću koja se zove šistosomijaza (više o njoj možete saznati ovde). Infekcije se kod ljudi obično događaju kada putnici dođu u kontakt s parazitom dok plivaju u neslanim vodama, poput jezera i reka.
Naučnici koji su prošle nedelje govorili u Wellcome Trustu u Londonu rekli su da je bolest nekada bila ograničena na podsaharsku Afriku, ali da se sada širi u delovima zapadne i južne Evrope. Porast broja slučajeva zabiežen je u Španiji, Portugalu i delovima Francuske.
Agencija za zdravstvenu zaštitu Ujedinjenog Kraljevstva (Health Security Agency) zabeležila je 123 slučaja u Britaniji 2022. godine, što je više nego dvostruko više od broja zabeleženog prethodne godine i gotovo trostruko više od broja zabeleženog pre pandemije Covida.
Bonnie Webster, glavna naučnica u Odeljenju za puževe u Prirodnjačkom muzeju, rekla je da se veruje da je crv stigao u Evropu iz Afrike.
– Oni putnici koji su stigli s tog kontinenata sa sobom su doneli parazite. Posebno se to odnosi na putnike iz Senegala. Ono što je problematično jeste činjenica da je dovoljno da se jedan puž zarazi, pa on onda parazite prenese na sve puževe s kojima dolazi u kontakt, a oni zarazu prenose ljudima – rekla je Webster.
Stručnjaci veruju da je kombinacija dva faktora dovela do porasta infekcija: putnici koji su parazite doneli na svojoj koži i činjenica da su klimatske promene vode u Evropi učinile toplijima i gostoljubljivijima za ove crve.
Ono što je problematično jeste činjenica da se ova groznica, koju bismo mogli nazvati puževom, može lako doneti brojne druge zdravstvene probleme. Naime, na početku je to povišena temperatura, osip, kašalj, proliv, bolovi u mišićima, zglobovima, trbuhu… Osim toga, ponekad nema simptoma, pa naučnici smatraju kako je broj zaraženih veći od službenih podataka. Bolest sama po sebi nije smrtonosna, ali se mogu dogoditi komplikacije poput oštećenja organa, jer parazit ostaje u telu. Nekad jajašca mogu dospeti do mozga i leđne moždine, pa uzrokovati niz komplikacija.
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, više od 250 miliona ljudi zaraženo je šistosomijazom u 2021. godini, a 90 posto slučajeva kao mesto zaraze navodi Afriku. Procenjuje se da puževa groznica ubije više od 15.000 ljudi godišnje i to zbog komplikacija koje uzrokuje.
Medjutim, zabrinjava činjenica da se razvija otpornost na lekove.
– Samo je pitanje vremena kada će bolest postati otporna na lekove, jer znamo da postoje genetske mete kod parazita šistosomijaze. Potrebna su nam dodatna istraživanja – kaže Amaya Bustinduy, klinička profesorka pedijatrije na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.




































