San o čistoj Moravi: Prečišćavanje otpadnih voda
Pitanje tretmana komunalnih otpadnih voda decenijama predstavlja jedan od najvećih ekoloških izazova za grad Čačak i celokupan sliv Zapadne Morave.
Projekat izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Čačku nije samo infrastrukturni poduhvat, to je civilizacijski iskorak koji direktno utiče na zdravlje ljudi, očuvanje ekosistema i ispunjavanje strogih kriterijuma u okviru Poglavlja 27 u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
Rani koreni i strateško planiranje (1977. – 2016.)
Iako se o prečišćavanju voda aktivno govori poslednjih godina, koreni ovog projekta sežu duboko u prošlost. Još 1977. godine, stručnjaci su identifikovali lokalitet u naselju Prelići, na ušću Ateničke reke u Zapadnu Moravu, kao najpovoljniju lokaciju. Razlog je čisto inženjerski: konfiguracija terena i prirodni pad kolektorske mreže omogućavaju da se sve otpadne vode grada gravitaciono ili uz minimalno pumpanje slivaju upravo na tu tačku.

Planirana lokacija za PPOV
Godinama je projekat mirovao, da bi septembra 2016. godine dobio novi zamah. Renomirana kuća „Vodoinženjering“ iz Beograda izradila je projektnu studiju koja je obuhvatila osam opština Zlatiborskog i Moravičkog okruga. Ova studija je izvršila tehničko i privredno poređenje individualnih i regionalnih rešenja.
Stručnjaci su tada predložili regionalni model, gde bi postrojenje u Čačku bilo glavno čvorište za tretman voda ne samo iz Čačka, već potencijalno i iz Gornjeg Milanovca. Vrednost radova za ceo region tada je procenjena na 137 do 150 miliona evra, uz očekivanu podršku EU fondova od preko 70%.
Period intenzivne dokumentacije i obezbeđivanje sredstava (2020. – 2021.)
Godina 2020. bila je prelomna za konkretizaciju planova. Ministarstvo zaštite životne sredine uvrstilo je Čačak na listu od pet prioritetnih gradova (uz Kraljevo, Niš, Kragujevac i Leskovac) za koje je obezbeđeno međunarodno finansiranje preko Razvojne banke Saveta Evrope.
Oktobra 2020. godine, gradske vlasti Čačka započele su intenzivan rad na rešavanju imovinsko-pravnih odnosa i urbanističke dokumentacije. Javna sednica o planu generalne regulacije „Atenica – Kulinovci“ potvrdila je lokaciju postrojenja. Do tog trenutka, Grad je već u potpunosti izvlastio i preveo u javnu svojinu sedam hektara zemlje na lokaciji Prelići.
Tadašnja procenjena vrednost investicije iznosila je 23 miliona evra, a plan je obuhvatao ne samo fabriku, već i rekonstrukciju ključnih crpnih stanica: Beljina, Košutnjak i Ljubić polje, kao i izgradnju pristupne saobraćajnice sa Bulevara Nikole Tesle.
Tehnički detalji i tenderska faza (2021. – 2024.)
Nakon usvajanja planskih dokumenata i rešavanja imovine, 2021. godine izrađen je idejni projekat. Projekat je postao deo šireg programa zaštite životne sredine koji podržava Delegacija Evropske unije u Srbiji.
U martu 2024. godine, Delegacija EU u Srbiji raspisala je međunarodni tender za radove koji obuhvataju četiri ključna segmenta:
- Projektovanje i izgradnja PPOV Prelići sa pratećim pristupnim putem
- Rehabilitacija tri glavne pumpne stanice (Ljubić polje, Beljina i Košutnjak)
- Sanacija kanalizacione mreže kroz čišćenje i CCTV inspekciju, kako bi se gubici i infiltracija sveli na minimum
- Nabavka specijalizovane opreme za održavanje sistema
Ovaj tender označio je prelazak iz administrativne u operativnu fazu projekta.
Društveni kontekst i ekološke debate (April 2024)
Kao i svaki veliki infrastrukturni projekat, i izgradnja PPOV u Čačku naišla je na reakcije lokalne zajednice. U aprilu 2024. godine, javnost je bila svedok polemike između opozicije i gradske vlasti. Ključne tačke sporenja bile su:
- Blizina stambenih objekata: Meštani naselja Prelići izrazili su bojazan zbog buke i neprijatnih mirisa, s obzirom na to da se najbliže kuće nalaze na oko 150 metara od lokacije.
- Transparentnost: Postavljena su pitanja o načinu donošenja odluka i Studiji o proceni uticaja na životnu sredinu.
Zvaničnici su odgovorili da je studija rađena po najvišim standardima i da moderna tehnologija prečišćavanja eliminiše neprijatne mirise (kroz zatvorene sisteme i biološke filtere), te da je lokacija jedina logična jer je tu nekada bila deponija, čime se vrši i svojevrsna sanacija degradiranog prostora.

Polovinom jula 2024. godine, objavljena je vest da je tender za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koji je bio raspisan 28. decembra 2023. propao. Gradonačelnik Milun Todorović saopštio je da tender nije uspeo jer su firme koje su podnele ponudu za izgradnju zatražile čak 11 miliona evra više novca, nego što je to javnom nabavkom bilo predviđeno. Todorović je rekao da očekuje da će se dodatna sredstva naći preko drugih fondova iz Evropske unije.
– Došli smo do dozvole i tendera za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Nažalost taj poziv je propao zbog nedostajućih sredstava. Skoro 11 miliona evra sredstava više je jedna firma ponudila od onoga što je projektom predviđeno, a druga još više od toga. Očekujem da se u dogledno vreme to ponovo vrati na sto i da se obezbede dodatna sredstva, pre svega iz zelenih fondova, Švedske, odnosno Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) – rekao je Todorović tada.
Početkom septembra 2025. godine Ministarstvo finansija, odnosno Odeljenje za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU (CFCU), raspisalo je tender za izbor konsultanta za nadzor radova i sprovođenje FOPIP programa (Financial and Operational Performance Improvement Programme) u okviru izgradnje sistema za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u gradu Čačku. Procenjena vrednost ugovora iznosi 2,6 mil EUR, a sredstva su obezbeđena kroz program IPA III (2021–2027).
Kako se navodi u dokumentaciji, cilj projekta je podrška sprovođenju Zelene agende u Srbiji kroz unapređenje infrastrukture za zaštitu životne sredine i borbu protiv klimatskih promena. Osim stručnog nadzora radova, izabrani izvođač će pružiti i tehničku pomoć komunalnom preduzeću radi unapređenja finansijskih i operativnih performansi.
Ugovor obuhvata sve obaveze inženjera u skladu sa FIDIC uslovima za projekte tipa „Plant and Design Build – Yellow Book“ i predviđa trajanje od 52 meseca.
A onda je dva meseca kasnije, početkom novembra 2025. godine, Ministarstvo finansija, odnosno Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU (CFCU), ponovo raspisalo tender za izgradnju sistema za prikupljanje i preradu otpadnih voda u gradu Čačku, u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III).
Predmet radova obuhvata četiri celine projektovanje i izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda Prelići sa pristupnim putem, projektovanje i rekonstrukciju crpnih stanica Ljubić Polje, Beljina i Košutnjak, uz izgradnju pristupnog puta do Ljubić Polja, CCTV inspekciju, projektovanje i rehabilitaciju kanalizacione mreže, kao i nabavku opreme za čišćenje i inspekciju kanalizacije.
Izvođač će biti zadužen za kompletnu realizaciju radova – od projektovanja i nabavke opreme do puštanja u rad i testiranja sistema. Projekat će se finansirati iz fondova Evropske unije, a sprovođenje nabavke vrši Ministarstvo finansija Republike Srbije. Ugovor će trajati 1.099 dana od potpisivanja, dok je rok za podnošenje ponuda 19. februar 2026. godine.
Za neki dan ističe rok za podnošenje ponuda ali pitanje: Da li neko ovde pravi račun bez krčmara – svakog dana dobija sve više na aktuelnosti.
Naime stvari deluju rešene i utegnute. EU je voljna da izdvoji sve milione evra potrebne za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Čačku, a jedina obaveza lokalne vlasti u Čačku bila je da odredi lokaciju na kojoj će se postrojenje graditi. Srpsko Ministarstvo finansija biće „protočni bojler“ za evropske pare i sprovoditi nabavke, a izabrani konsultant za nadzor cele priče dobiće oko 2,5 miliona evra da prati da neko u lancu trošenja novca ne omasti prste i napuni svoje džepove.
Samo građane sve vreme niko ništa ne pita, nego ih ubeđuje da sve to radi u njihovom interesu. Mada izgleda da građani tako ne misle.

Zbor građana u MZ Atenica
Stanovnici Atenice, Kulinovaca i još nekih mesnih zajednica, protive se izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na predloženoj lokaciji, zahtevajući promenu lokacije i pozivajući se na stručna mišljenja o mogućim nesagledivim posledicama po zdravlje i životnu sredinu. Građani traže transparentan dijalog sa lokalnim vlastima i upozoravaju na tehničke nedostatke projekta u poređenju sa standardima u drugim zemljama.

- Emisija štetnih materija: Strahuje se od oslobađanja amonijaka i drugih polutanata tokom procesa isušivanja otpadnih voda
- Nepodnošljiv smrad: Tvrde da bi se neprijatni mirisi širili kilometrima unaokolo, čineći život u naseljima nemogućim
- Zvanična potvrda uticaja: Ističu da čak i sama Studija o proceni uticaja na životnu sredinu priznaje da će uticaj na ljude biti „značajan“, što vide kao potvrdu da su svesno žrtvovani
- Zatvoreni vs. otvoreni bazeni: U Austriji i Nemačkoj se koriste zatvoreni bazeni bez emisije štetnih gasova, dok je ovde, prema njihovim saznanjima, planiran drugačiji, opasniji model.
- Upravljanje otpadom: U razvijenim zemljama otpad se svakodnevno odvozi, dok građani strahuju da će se kod nas „poluisušeni otpad gomilati“ jer ne postoji zakonski okvir niti firme koje bi ga preuzimale.

- Ignorisani dopisi: Građani navode da su pre dve godine poslali zvaničan dopis na koji nije adekvatno odgovoreno.
- Izostanak saradnje: Posebno se apostrofira izostanak predsednika Saveta mesne zajednice sa sastanaka, što tumače kao bežanje od odgovornosti čoveka čija je dužnost da prenosi zahteve građana gradu.
- Političko licemerje: Ukazuju na kontradiktornost – da domaći političari podržavaju ekološke proteste u susednim zemljama (npr. u Crnoj Gori na reci Zeti), dok na samo 100 metara od kuća u Čačku planiraju slična ili opasnija postrojenja.
Istraživali smo…
Takvo postrojenje nigde u svetu nije napravljeno toliko blizu stanovnicima. Postojao je projekat u Grčkoj, ne tako blizu, već na 5 kilometara udaljenosti od prvih kuća, ali tamo postoje zakoni i projekat je obustavljen. Isušivanje otpadnih voda na predviđenom mestu bi oslobodilo toliku količinu amonijaka, polutanata i ostalih štetnih supstanci da bi bilo potpuno izvesno da će ljudi na nekoliko kilometara odatle, što zbog zdravstvenih posledica, što zbog nepodnošljivog smrada, biti žrtvovani i istrebljeni sa ovog područja , navodiili su građani na zborovima u MZ Atenica.
S obzirom na sve izneto kakva bi mogla biti procena ostvarivosti ovog projekta.
Argumenti ZA su finansijska održivost (projekat finansira u celosti EU), tehnička izvodljivost (lokacija je inženjerski optimalna, ehnologija koja se zahteva u EU tenderima je proverena i primenjena u stotinama gradova slične veličine) i administrativno-pravna spremnost (činjenica da je sedam hektara već u javnoj svojini dramatično smanjuje rizik od zastoja zbog sudskih sporova, planska dokumentacija je usvojena, što otvara put ka brzim građevinskim dozvolama nakon završetka projektovanja).
Diskusija jednog meštanina
Želim samo da pojasnim i činjenicama osporim neku priču koju neko pokušava da provuče… Naime, kažu da u velikim gradovima nadomak centra grada postoji postrojenje za preradu otpadnih voda… Razlika u planiranom postrojenju kod nas i postrojenju u Austriji i Nemačkoj je ogromna, a navešću samo 2 činjenice: U tim zemljama ta postrojenja su sa zatvorenim bazenima za isušivanje otpada bez emisije štetnih materija u vazduh. Sav poluisušeni otpad u tim zemljama preuzimaju na dnevnom nivou firme koje se bave preradom tog otpada. Kod nas niti ima firme, niti je to definisano zakonom tako da bi se poluisušeni otpad gomilao šireći nesnosne mirise kilometrima okolo.
Argumenti PROTIV su društveni rizik (otpor lokalnog stanovništva je najozbiljniji faktor rizika, ukoliko se ne nastavi sa transparentnom komunikacijom i ukoliko se u toku gradnje ne primene najstrože mere zaštite od buke i mirisa, može doći do građanskih protesta) i zadatii vremenski okvir (koji se do sada pokazao kao nerealan, prvobitne najave o završetku u roku od dve do tri godine bile su preambiciozne).
Projekat PPOV Čačak je u fazi „bez povratka“ tvrdi lokalna vlast. Tender Delegacije EU je najjači garant da će projekat biti realizovan, kažu gradski funkcioneri. Iako je od prvih planova prošlo skoro pola veka, poslednje četiri godine pokazale su konkretan napredak koji prevazilazi puka obećanja, tvrdi vlast. Izgradnjom ovog sistema, Čačak će rešiti svoj najveći ekološki problem, podići kvalitet života i omogućiti dalji industrijski razvoj koji bez adekvatnog tretmana otpadnih voda više neće biti moguć, izbacuje svoj najjači argument lokalna vlast.
Morava će, nakon više decenija, dobiti priliku da se regeneriše, što je neprocenjiv dobitak za buduće generacije Čačana – tvrdnja je koja najviše nervira Čačane. Jer kakvu korist oni mogu imati od očišćene i regenerisane Morave na izlasku iz Čačka, kad će Morava i ubuduće dolaziti zagađena i takva biti celim svojim tokom kroz Čačak.
_____________________________________________________________________________







































Nema još nikoga na vidiku da nas uvede u civilizaciju!!
Cacak od toga ne dobija nista, osim dugova i troskova odrzavanja tog sistema koji ce biti izgradjen 2283-ce god. Korist ce imati samo gradovi nizvodno od Cacka.
Jedan prof je pre par godina rekao cuvajte Moravu kao zenicu oka jer je to jedina nasa Srbska reka koju niko nemoze da nam zagadi a voda ce biti vazna sirovina. Cuvajmo je nikako nesmemo da je zagadimo.
Divlji narod bez budućnosti. I treba da na prostor Balkana dođu neki drugi narodi koji će ceniti prirodu.
Yugo Latex Bendženi Mir Grinzbi je u Čačku imao fabriku otp. Vode sa Spektrofotometrom.Prodata Spektru u. I tako je Tom Jones bacio Dilajlu kroz prozor.
Zaista kompletna i dobra analiza cele situacije u ovom tekstu. Dodao bih samo, kada se u Studiji o proceni rizika navode katastarske parcele predviđene za lokaciju postrojenja, početak postrojenja je tik uz ovu oznaku „Stari hrast“, a od te oznake na 50-80 metara su kuće koje se ne vide na slici.
Svaki iole skolovan čovek vidi da je lokacija potpuni promasaj. I ne samo lokacija. Gde ce da deponuju otpadni mulj, da li su razmisljali o tome? Deponija Duboko je zatvorena. Glavno pitanje je ovde zasto ss ovaj projekat toliko gura, kada se zna da nemaju ni stručni tim koji bi radio na ovakvom mestu. Zasto eminentni ljudi iz struke iz grada i iz Beograda sa Tehnoloskog fakulteta nisu uključeni? Ko ce pomocnik gradonacelnika za zastitu zivotne sredine u Cacku ili su namerno na to mesto postavili osobu koja ne zna nista i nikakve veze nema o ovom veoma vaznom pitanju?
Bahati, prljavi, neobrazovani, mrze učene i pametne