Stalni prekidi napajanja i havarije – slika urušenog distributivnog sistema i neodgovornosti
Sneg je ponovo pao 17. februara i izazvao prekide napajanja na teritoriji opština Gornji Milanovac, Kraljevo, Požega, Kosjerić, Osečina, Valjevo, Bajina Bašta i Čajetina, a to je direktna posledica neodržavane nadzemne mreže, pre svega neposečenog rastinja koje pod teretom snega dodiruje žice dalekovoda izazivajući kratke spojeve ili se lomi i pada na njih kidajući provodnike, upozorava Resorni odbor (RO) za energetiku Srbija centra (SRCE).
– Sneg je sasvim prirodna i normalna pojava u zimskom periodu i nikako ne može biti iznenađenje ili nepogoda. Međutim, ova normalna pojava očigledno u Srbiji predstavlja veliki problem urušenom i za zimu nespremnom distributivnom sistemu. I naravno, onda kreću već svima dobro poznata naprednjačka izvrtanja realnosti kako je kriv mokar sneg, vetar ili građani koji nisu dozvolili seču rastinja – navodi se u saopštenju stranke Srbija Centar.
Prema oceni RO za energetiku, za vlast su svi krivi osim njih koji vode sistem i sami su ga tehnički razvalili.
– Svima je jasno da sistem tehnički veoma loše radi – dešavaju se havarije u kojima izgore čitava postrojenja, a da pritom zaštite ne odreaguju, prekidi napajanja nastaju čim padne sneg ili zaduva vetar, potpisuju se radovi koji nisu izvedeni kako treba ili uopšte nisu izvedeni. U ovakvoj jednoj teškoj situaciji razumno bi bilo da se na odgovornost pozovu nadležni ministar i kompletan menadžment Elektrodistribucije Srbije (EDS), a na prvom mestu direktor zadužen za tehniku, jer je u njegovoj nadležnosti da sistem tehnički ispravno funkcioniše – kažu u Resornom odboru za energetiku u stranci Srbija Centar.
SRCE smatra da bi bilo moralno da sam tehnički direktor podnese izveštaj o svom radu i podnese ostavku nakon svega što se dogodilo od početka ove godine, a nakon njega sledstveno generalni direktor i nadležni ministar.
Ali od toga nema ništa. Niti direktorka EDS, Biljana Komnenić, zahteva da se utvrdi odgovornost tehničkog direktora, niti on podnosi ostavku. A ona na ostavku i ne pomišlja, naravno. Kao ni nadležni ministar.
– Umesto toga, daju se saopštenja za javnost u kojima se loša situacija predstavlja kao požrtvovan rad zaposlenih koji su na terenu u teškim uslovima iako svi iz struke znaju da je neodgovoran rad i nemar rukovodstva razlog zbog kog su zaposleni na terenu u teškim uslovima. U sve se to uključuje i ministarka privrede Andrijana Mesarović koja obilazi teren ne bi li dala podršku ovoj obmani javnosti – navodi se u saopštenju SrCe.
_____________________________________________________







































Evo gde su fundamentali problemi u EPSU
arukovođenje, struka i odgovornost
Standardi za održavanje mreža za distribuciju električne energije, koje nadgledaju Nacionalna regulatorna tela (NRA), naglašavaju bezbedno, efikasno poslovanje i desetogodišnje, perspektivne planove razvoja. Ključni zahtevi uključuju obavezne, dvogodišnje Planove razvoja distributivne mreže (EPS-a), poštovanje mrežnih kodeksa i, prema Direktivi (EU) 2019/944, olakšavanje integracije obnovljivih izvora energije.
Ključni standardi i regulatorni okviri
Regulatorni nadzor: Operatori distributivnih sistema (ODS) moraju da se pridržavaju propisa koje sprovode država kako bi se osigurala bezbednost i efikasnost.
Planovi razvoja mreže, prema članu 32 Direktive (EU), obavezni da objavljuju i ažuriraju svake dve godine, pokrivajući horizont od 5-10 godina za investicije u infrastrukturu.
Horizont planiranja: Smernicama se preporučuju planiranje najmanje 10 godina unapred, usvajanje holističkog pristupa za rešavanje uskih grla u mreži.
Tehnički standardi: Iako se specifični zadaci održavanja razlikuju, koristiti standarde Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC) za električne komponente, sa standardnim nominalnim naponom od 230 V jednofazno ili 400-415 V trofazno.
Zahtevi za razdvajanje: Da bi se osigurao pravedan pristup, operatori električnog sistema moraju biti pravno ili funkcionalno odvojeni od preduzeća za proizvodnju i snabdevanje.
Bezbednost i pouzdanost: Mrežni propisi i smernice EU diktiraju operativna pravila kako bi se osigurala bezbednost mreže.
Trendovi održavanja i rada
Anticipativna ulaganja: Smernice EU promovišu proaktivna ulaganja kako bi se zadovoljila buduća potražnja, a ne reaktivna nadogradnja.
Digitalizacija i automatizacija: Podstiče se povećana upotreba tehnologije kako bi se poboljšale performanse mreže i prilagodili distribuiranim obnovljivim izvorima energije.
Podaci i modeliranje
Referentni mrežni modeli (EPS-a): Oni se koriste za simulaciju i validaciju strukturnih performansi evropskih distributivnih mreža kako bi se osiguralo da mogu da podnesu visoku penetraciju obnovljivih izvora energije.
Sve je to jasno i lepo napisano. ali naši politiki dilberi nemaju pojma o tome. Važno je da su se oni poltički obezbeduli i da je plata dobra a diploma kupljena.