Nezavisne novine: ČAČAK, GRAD MURALA
PIŠE: Dinko Osmančević, NEZAVISNE NOVINE
Poznato je da su zidne sike legendarnog Zuke Džumhura krasile zidove zgrade beogradskog aerodroma, hotela Moskva, kao i kafanu Grmeč. Ali je manje poznata anegdota iz kafane Grmeč, kada su u njoj zasjeli Zuko i njegov beogradski prijatelj, Momo Kapor. Sjedilo se i pričalo uz vino, pa bi onako gestikulacijom i rukama Zuko dočaravao svoju priču, ali bi pri tom zakačio čašu i po stolnjaku prosuo vino. Šef konobara bi zamijenio stolnjak i nasuo novo vino, ali bi Zuko opet tjerao po svome. Nakon nekoliko sličnih situacija, malo u šali, a više u zbilji, domaćin se obratio Zuki, rekavši da im je prvo sve zidove, a sada i sve stolnjake zamazao.
Kada sam 2023, u oktobru, nakon mnogo godina, ponovo stigao u Čačak, već sa autobuske stanice, na obližnjim silosima uočio sam murale. Jesen je sama po sebi siva, oronuli silosi u zapuštenoj industrijskoj četvrti još sivlji, pa su mi se „zamazane“ baterije silosa dopale na prvu, jer su svojim šarenilom širile živost i vedrinu. Maja mi je kasnije objasnila da u Čačku postoji DUK festival („Dani urbane kulture“), i da su upravo te 2023, u junu, tokom festivala oslikani i zidovi (baterije) silosa. Ono što me je kasnije oduševilo, to je da sam u gradu uočio još mnogo zanimljivo oslikanih zgrada, koje su na ovaj način vratile, ili bolje rečeno, dobile novi sjaj. Maja mi je pokazala i osnovnu školu „Vuk Karadžić“ koja je takođe oslikana, i to kao stoti mural u okviru festivala.
Prije dvadesetak dana, dosta kratko sam boravio u Čačku, na proputovanju za Pljevlja u Crnoj Gori, ali mi nisu promakla nova, predivna umjetnička djela u ovoj svojevrsnoj galeriji na otvorenom. Supruga mi je objasnila da su murali nastali na netom završenom festivalu, koji je ove godine obilježio značajan jubilej, deset godina postojanja i preko stotinu oslikanih zgrada. Pošto je ona zbog obaveza ostala duže u svom rodnom gradu, obećala mi ostvariti kontakt sa nekim iz organizacije festivala.
Ubrzo smo se povezali sa Strahinjom Babićem, predsjednikom udruženja „Dani urbane kulture“. Strahinja se od 2015. bavi street art-om, muzički programima i generalno urbanom kulturom. Ovaj ljubazni, šarmantni mladi čovjek, rado se odazvao našem pozivu da nam ukratko predstavi njihov festival i značaj koji ova manifestacija ima i po kojoj je prepoznata i van granica Srbije.
- Ko je bio idejni tvorac DUK festivala (Dani urbane kulture), koji sada obilježava svojih deset godina postojanja?
Grupa mladih okupljena oko omladinskog časopisa Tramvaj je pokrenula inicijativu za izgradnju prostora za mlade u Čačku, konkretno skejt parka. Nakon uspešno sprovedenog projekta, da bismo proslavili poduhvat i otvorili skejt park, kreiramo DUK festival koji je u osnovi sadržao takmičenje u skejt parku, oslikavanje murala i muzički program. Inicijativa za izgradnju skejt parka je ujedinila mlade koji su se poznavali, ali nisu združeno delovali, u jedinstveni društveni pokret koji realizuje aktivnosti DUK festivala. DUK je izrastao iz njihovog aktivizma, potrebe za kulturnim sadržajem i želje da transformišu svoj grad.

- Ko je podržao festival prvih godina postojanja?
DUK festival je samoorganizovani društveni pokret zasnovan na volonterizmu, kao takav izrastao je iz jake želje mladih za promenama. Kada se mladost udruži za viši cilj, a taj primer možemo videti trenutno u Srbiji u formi studentskih protesta, sve postaje realno i ostvarimo. Tako je i DUK festival izrastao iz podrške zajednice, naših prijatelja, roditelja, braće i sestara, komšija, preduzetnika, entuzijasta, volontera i pojednih nevladinih organizacija. Zajedničkim radom, verom i entuzijazmom mladih festival je uspešno rastao i razvijao se.
3.Koliko je do sada urađeno murala u Čačku?
Do sada je u okviru DUK festivala oslikano više od 120 murala ukupne površine oko 5.500 m2, čime je Čačak transformisan u grad prepoznat po muralizmu, ne samo u Srbiji već i šire.

- Ko su najznačajnija imena koja su učestvovala na Duk festivalu? I koji murali se smatraju ponajboljim?
DUK festival je za deset godina ugostio 113 umetnika, od toga 59 iz Srbije i 54 iz preko 20 različitih zemalja sveta. Imali smo sreću da ugostima najpoznatije street art umetnike iz Japana, Indonezije, Nemačke, Švajcarske, Perua, Argentine, Francuske i mnogih drugih zemalja, takođe, selekcijom umetnika potrudili smo se da čačanska galerija na otvorenom ima murale dosta različitih stilova i umetničkih pravaca, te je jako teško izvojiti najbolji.
5.Kako je prošao ovogodišnji festival? Ko su bili gosti? Kakav je epilog?
Ovogodišnji DUK festival je obeležen velikom izložbom DUK 2015–2025 u Domu kulture Silosi u Beogradu, gde su prikazani najznačajniji murali i proces njihovog nastanka. Izložba je otvorena do 13. jula, a planirano je prikazivanje u drugim gradovima, uključujući Čačak krajem godine.
Pored izložbe oslikana su dva murala i u planu je oslikavanje još murala tokom letnjih i jesenjih meseci. DUK tim ove godine vredno radi na kreiranju monografije povodom deset godina postojanja, te izdavanje iste se očekuje krajem godine. U ovom trenutku se prikupljaju sredstva za izdavanje monografije kroz crowdfunding kampanju i svi zainteresovani mogu podržati DUK festival preko sledećeg linka: https://www.donacije.rs/projekat/podrzi-dane-urbane-kulture/
Na kraju, uz najljepše želje Strahinji i njegovoj ekipi, napomenimo da je DUK festival u Čačku za ovih deset godina izrastao u jedan od najvećih u Evropi. Da su ovogodišnji gosti bili peruanski umjetnici Mekilu i Nemo i da su uradili novi mural (Mačak de Čačak) kombinujući motive iz peruanske kulture. I da Čačani imaju privilegiju da uživaju u ponajvećoj galeriji na otvorenom koja neprekidno raste.


PIŠE: Dinko Osmančević, NEZAVISNE NOVINE
































Ovaj mural u ulici Gavrila Principa više ne postoji,verovatno je stanarima odjednom zahladnelo (razumem jer imaju 500 godina svi skupa),te su uradili izolaciju preko istog.
Ne brini, uskoro stize novi😉
Neki murali su lepi, neki su odvratni.
Neophodno je da postoji neka strucna komisija koja bi se bavila tom pojavom.
@Mimi Ljudi gledaju od čega se živi, moraju da smanje troškove grejanja, a mural nisu ni uzeli u obzir.
Čovek napisa ,,oronuli silosi“ alo bre ORONULIIIII…
Мурали су грозни. Све неки језиви симболи, крајње непримерени.