Prema istraživanju objavljenom krajem 2025. godine u časopisu „Journal of Hazardous Materials“, razlika može iznositi i do 90.000 dodatnih čestica godišnje, piše Food & Wine.
Studija pokazala zašto bi trebalo da prestanemo da pijemo vodu iz plastičnih ambalaža
Naučna recenzija više od 140 studija otkrila je da osobe koje se oslanjaju na flaširanu vodu godišnje unose znatno više čestica mikroplastike od onih koji piju vodu iz slavine.
Globalno tržište flaširane vode, na kojem je 2021. godine proizvedeno 600 milijardi plastičnih boca, procenjuje se na 348 milijardi dolara, uz očekivani rast na 509 milijardi dolara do 2030. Iako potražnja potrošača raste, nova saznanja mogla bi podstaći na preispitivanje te navike.
Istraživači su analizom utvrdili da se količina mikroplastike u bocama vode znatno razlikuje, krećući se od samo dve do čak 6.626 čestica po litru, uz napomenu da nanoplastika može biti prisutna u još većim brojevima.
Iako su naglasili da nedostatak standardizovanih metoda testiranja otežava poređenje studija, procenjuje se da oni koji piju samo vodu iz slavine unesu oko 4.000 čestica mikroplastike godišnje.
Izvori kontaminacije
Kao glavni izvori kontaminacije navode se grlići i čepovi boca, izrađeni od polietilen-tereftalata (PET) i polietilena visoke gustine (HDPE). Ponavljano otvaranje i zatvaranje boce, kao i njeno stiskanje tokom pijenja, može stvoriti sitne ogrebotine i povećati otpuštanje plastike.
Istraživači su takođe potvrdili da produženo izlaganje boca sunčevoj svetlosti može izazvati oslobađanje mikroplastike.
Uticaj na zdravlje
U pregledu literature, naučnici su naveli povezanost mikroplastike sa respiratornim bolestima, reproduktivnim problemima, neurotoksičnošću, metaboličkim poremećajima, uticajima na imunološki sistem i povećanim rizikom od određenih vrsta kancera.
Međutim, ključno je napomenuti da je, prema njihovim rečima, potrebno još mnogo istraživanja kako bi se dokazalo da mikroplastika direktno uzrokuje ove štetne zdravstvene posledice.
Glavna autorka studije, Sara Sajedi, izjavila je za The Independent: „Pijenje vode iz plastičnih boca je u redu u hitnim slučajevima, ali to nije nešto što bi trebalo koristiti u svakodnevnom životu“.
Kako smanjiti izloženost mikroplastici
Kada je to moguće i bezbedno, pijte vodu iz slavine. Procene pokazuju da se na taj način unosi znatno manje mikroplastike.
Koristite višekratne flaše od nerđajućeg čelika ili stakla, jer ti materijali ne ispuštaju čestice plastike.
Izbegavajte stiskanje plastičnih boca tokom konzumacije. Pritisak može stvoriti oštećenja koja oslobađaju mikroplastiku.
Ograničite ponavljano otvaranje i zatvaranje plastičnih boca, jer uvrtanje čepa povećava otpuštanje čestica. Plastične boce čuvajte podalje od direktne sunčeve svetlosti i toplote, koji ubrzavaju razgradnju plastike.
______________________________________________________






































Кажу да је римска цивилизација користила оловне чаше за пиће па се затрована и пропала због олова. Овој нашој је изгледа пластика већ доста упропастила здравље. Међутим треба бити искрен па рећи зашто људи пију флаширану воду, нико не помиње да је укус воде из чесме као из баре у односу на флаширану, и да се не помиње која све загађења и она има.
Ukinuti plastiku i puniti u staklene flaše i naplaćivati kauciju proszp i jednostavno,flaše vraćati .sve zavisi od države …Nego lenjost političara da sprovedu ….
…и на све то се прави фабрика отпадних вода у Атеници….
@Čačanin
Pa kakve to blage veze ima sa flaširanom vodom, majke ti mile!?!
А шта да пијемо ми из општине Темерин где је вода деценијама забрањена због арсена.Ми плаћамо воду која није ни за кување, пиће ни купање поготову беба
Sada ste se setili. Posle koliko godina?
Treba zaista ograničiti upotrebu plastike,vratiti koliko god je to moguće staklenu ambalažu,nekad su čak i popularne Zrenjanin vke bile u staklenoj ambalaži,učinimo nešto odmah
Ova studija ne vazi u Srbiji. Kod nas je nespono da je zdraviije piti vodu iz plasticne flase nego iz slavine.
Novi materijali „hemija“, verovatno će dovesti do degeneracije živog sveta na zemlji. Daleko smo kao vrsta od razumnog i racionalnog odnosa prema sebi i životnoj sredini.
Veliki deo vodovodne mreze je od plasticnih cevi. Plasticne cevi se koriste preko 20 godina. U zadnjih par godina se koristi „kvalitetnija“ plastika.
Sedamdesetih godina počelo je korišćenje crnih plastičnih cevi za vodovode. Tada su proizvođači tvrdili da im je rok upotrebe 80 godina. U isto vreme vodovodi većih protoka rađeni su od azbesno-betonskih cevi. Ne zna se šta je gore.
Sedamdesetih godina počelo je korišćenje crnih plastičnih cevi za vodovode. Tada su proizvođači tvrdili da im je rok upotrebe 80 godina. U isto vreme vodovodi većih protoka rađeni su od azbesno-betonskih cevi. Ne zna se šta je gore.
Mnogo je zdravija staklena ambalaza od plasticne. To je zbog hemije povrsine.